CRS i Srbija: Ko Šalje Poreskoj Tvoje Podatke (2026)
Srbija 1. oktobra 2026. nema nijedan aktiviran CRS odnos. Ko ipak šalje podatke o tvom računu (Wise, MAC, ugovori, FATCA) i šta prijavljuješ sam.
Sadržaj članka
Ako živiš u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj a račun imaš u Srbiji, ili si rezident Srbije sa računom u inostranstvu, pitanje je ko poreskoj upravi šalje podatke o tom računu. Za CRS i Srbiju odgovor je kratak. Po OECD tabeli ažuriranoj 1. oktobra 2026. Srbija nema nijedan aktiviran odnos automatske razmene po CRS-u, ni kao država koja šalje ni kao država koja prima.
Podaci o računu ipak putuju drugim putevima. Poreske uprave ih mogu razmeniti na zahtev, po ugovorima o izbegavanju dvostrukog oporezivanja i, od 2019, po Konvenciji MAC, Wise prijavljuje račune rezidenata Nemačke i Austrije, a po FATCA sporazumu Srbija šalje podatke u Sjedinjene Države. Tekst prenosi stanje na dan 6. oktobra 2026, sa izvorom za svaku tvrdnju, i nije poreski savet za tvoj slučaj.
| Država ili kanal | Da li se podaci razmenjuju i kako | Izvor |
|---|---|---|
| Srbija i bilo koja država, CRS | Ne, nula aktiviranih odnosa, ni slanje ni prijem | OECD tabela, 1. oktobar 2026. |
| Wise Europe SA (Belgija) prema Nemačkoj i Austriji | Da, automatski, jednom godišnje, preko belgijske poreske uprave po Direktivi 2014/107/EU | Wise, poreski podaci i OECD tabela |
| Države EU prema Švajcarskoj | Da, automatski, po sporazumu EU i Švajcarske | SIF, AEOI partneri |
| Srbija i Nemačka, Austrija ili Švajcarska, na zahtev | Da, zahtev za konkretno lice, po Konvenciji MAC (za Srbiju na snazi od 1. decembra 2019) i ugovoru o izbegavanju dvostrukog oporezivanja | OECD status Konvencije i ugovori na sajtu Ministarstva finansija |
| Srbija prema SAD, FATCA | Da, automatski, jednom godišnje, za račune američkih osoba, preko Uprave za sprečavanje pranja novca | Sporazum od 10. aprila 2019. i APML |
| SAD prema Srbiji, FATCA | Ne, sporazum obavezu razmene daje samo Srbiji | Isti sporazum, član 2 |
Šta CRS šalje i kome#
CRS (Common Reporting Standard) je OECD standard po kome banka ili platna institucija podatke o računu stranog rezidenta šalje svojoj poreskoj upravi. Ta uprava ih zatim prosleđuje upravi države u kojoj je vlasnik računa poreski rezident. U Evropskoj uniji to propisuje Direktiva 2014/107/EU: razmena ide jednom godišnje, najkasnije devet meseci posle kraja kalendarske godine.
Izveštaj sadrži ime, adresu, poreski broj (TIN), datum i mesto rođenja, broj računa, stanje računa na kraju godine i godišnje bruto prihode, kao što su kamate, dividende i prilivi od prodaje hartija. Pojedinačne uplate, isplate i mesečni promet nisu deo izveštaja. Prijavljuje se samo račun lica koje je rezident druge države, pa račun u državi u kojoj si poreski rezident ne ulazi u CRS izveštaj.
Za razmenu između dve države potreban je pravni osnov. Unutar EU to je direktiva, između EU i Švajcarske njihov sporazum, a sa ostalim državama multilateralni sporazum nadležnih organa (CRS MCAA) uz aktiviran odnos za svaki par država.
Status Srbije u CRS-u: nula aktiviranih odnosa#
OECD vodi tri dokumenta iz kojih se status čita, i sva tri za Srbiju govore isto. U pregledu obaveza za automatsku razmenu sa datumom 30. septembra 2026. Srbija je u grupi od 42 zemlje u razvoju od kojih obaveza nije tražena i koje nisu odredile godinu prve razmene.
Na spisku potpisnika CRS MCAA sa stanjem od 13. marta 2025. je 126 potpisnika, a Srbije među njima nema. U tabeli aktiviranih odnosa ažuriranoj 1. oktobra 2026, od 10.413 redova nijedan ne pominje Srbiju.
Global Forum je u oceni Srbije iz 2023. zapisao da se Srbija još nije obavezala da primenjuje automatsku razmenu po CRS standardu. Datum prve razmene zato ne postoji, i nijedan od ovih izvora ne daje rok u kome bi Srbija ušla u CRS.
Isto se vidi i iz Nemačke, Austrije i Švajcarske. Srbije nema na nemačkoj listi država za razmenu 30. septembra 2026, na austrijskom spisku država učesnica koji važi od 1. maja 2026, ni na švajcarskom spisku partnera.
Šta ipak postoji: razmena na zahtev#
Za razmenu na zahtev Srbiji ne treba CRS. Konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreskim stvarima (MAC) Srbija je potpisala 13. juna 2019, a za Srbiju je na snazi od 1. decembra 2019, prema OECD pregledu stranaka Konvencije. Nemačka, Austrija i Švajcarska su takođe stranke, pa uprava svake od njih može da zatraži podatke od Poreske uprave Srbije, i obrnuto.
Zahtev se šalje za konkretnog poreskog obveznika i nije godišnji tok podataka kakav je CRS. Razmena radi i u praksi: od 1. aprila 2019. do 31. marta 2022. Srbija je primila 123 zahteva, a sama je poslala 64, navodi Global Forum. Pri potvrđivanju Konvencije Srbija je izjavila da u nekim slučajevima pre razmene mora da obavesti lice na koje se zahtev odnosi, po Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti (stanje iz ocene 2023).
Uz Konvenciju važe i ugovori o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Sa Nemačkom se i dalje primenjuje ugovor SFRJ i SR Nemačke od 26. marta 1987., a nov ugovor je samo parafiran 27. juna 2025. i nije na snazi. Razmena obaveštenja je u članu 27 ugovora iz 1987. i uža je, jer pokriva podatke potrebne za primenu tog ugovora, pa širi osnov daje Konvencija.
Ugovor sa Austrijom potpisan je 7. maja 2010, a po njegovom članu 27 stav 5 država ne može da odbije zahtev samo zato što podatak drži banka. Ugovor sa Švajcarskom iz 2005. izmenjen je protokolom koji je na snazi od 18. jula 2025. Nov član 26 uvodi razmenu na zahtev po važećem standardu, uključuje i podatke banaka i primenjuje se na podatke o poreskim godinama od 1. januara 2026.
FATCA: podaci idu iz Srbije u SAD#
FATCA (Foreign Account Tax Compliance Act) je američki zakon o prijavi računa koje američke osobe (U.S. persons) imaju van Sjedinjenih Država. Srbija i SAD su sporazum po Modelu 1 potpisali u Beogradu 10. aprila 2019. Zakon o potvrđivanju objavljen je u „Službenom glasniku RS - Međunarodni ugovori" broj 16 od 27. decembra 2019, a Ministarstvo finansija SAD beleži da je sporazum na snazi od 8. januara 2020.
Nadležni organ za primenu sporazuma u Srbiji je Uprava za sprečavanje pranja novca, kako navodi sama Uprava. Po članu 2 sporazuma Srbija prikuplja podatke o računima američkih osoba i jednom godišnje ih automatski šalje u SAD. Obaveze SAD da Srbiji šalju podatke o računima srpskih rezidenata u tekstu nema, pa podaci o računu rezidenta Srbije u SAD ne stižu u Srbiju preko ovog sporazuma. Ako nisi američka osoba, FATCA se na tvoj račun u Srbiji ne odnosi.
Počni od pisanog trejding plana.
Besplatni Šegrt donosi zadatke za pravila, žurnal i rutinu tokom sedam dana. Unesi ime i mejl za početak.
Tri slučaja: šta važi za tebe#
Šta se prijavljuje i kome određuje poreska rezidentnost, a ne pasoš. U Srbiji je rezident ko ovde ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili ovde boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci, po članu 7 Zakona o porezu na dohodak građana. U Nemačkoj i Austriji poreski rezident je ko tamo ima stan (Wohnsitz) ili uobičajeni boravak (gewöhnlicher Aufenthalt), po §1 nemačkog i §1 austrijskog zakona o porezu na dohodak. Ako si po zakonima dve države rezident obe, član 4 ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja odlučuje redom, prvo po tome gde imaš stalni stan, a zatim gde ti je središte životnih interesa.
Živiš u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj i imaš Wise ili račun u tamošnjoj banci#
Za veliki deo korisnika u Evropi, piše Wise, račun vodi Wise Europe SA, platna institucija sa dozvolom Narodne banke Belgije. Na stranici o poreskim podacima, proverenoj 6. oktobra 2026, Wise piše da od svakog ko drži novac na računu traži samoprijavu poreske rezidentnosti (self-certification). Račun prijavljuje kad se država tvoje poreske rezidentnosti razlikuje od države u kojoj je račun.
Wise za primer uzima baš rezidenta Nemačke: njegov račun je belgijski, pa se prijavljuje. Po Direktivi 2014/107/EU izveštaj ide belgijskoj poreskoj upravi, a ona ga jednom godišnje šalje Nemačkoj ili Austriji, sa stanjem na kraju godine i bruto prihodima. U Nemačkoj ih prima Savezni centralni zavod za poreze (Bundeszentralamt für Steuern) i, po §5 zakona o razmeni podataka o računima (FKAustG), prosleđuje ih poreskoj upravi pokrajine.
U samoprijavu Wise traži sve države u kojima plaćaš porez i poreski broj za svaku. Ako si po članu 7 zakona i dalje rezident Srbije, na primer jer si zadržao prebivalište, upisuješ i Srbiju. Srbija po CRS-u ipak ništa ne prima, jer nema nijedan aktiviran odnos.
Ako živiš u Švajcarskoj, Wise piše da je za korisnike van Evropskog ekonomskog prostora ugovorna strana lokalno društvo, a za Švajcarsku je to Wise Switzerland AG iz Ciriha. Zato proveri koje društvo vodi tvoj račun. Kad je to švajcarsko društvo, račun je u državi tvoje rezidentnosti i Wise uslov za prijavu nije ispunjen, a kad je to Wise Europe SA, podaci idu iz Belgije švajcarskoj Saveznoj poreskoj upravi (ESTV) po sporazumu EU i Švajcarske.
Račun u banci u državi u kojoj živiš nije CRS slučaj, jer CRS prijavljuje samo račune rezidenata drugih država. Prihode sa njega prijavljuješ po poreskom zakonu te države, a šta to znači za Nemačku, Austriju i Švajcarsku opisuje vodič za trejding iz dijaspore. Kako se Wise, Revolut i lokalna banka razlikuju kad na račun stiže isplata, objašnjava vodič za isplatu iz Nemačke.
Rezident si Srbije i imaš račun u inostranstvu#
Ako živiš u Srbiji, Wise i Revolut otpadaju pre poreskog pitanja, jer oba spiska gledaju zemlju u kojoj živiš. Srbija nije na Wise spisku država u kojima se drži novac na računu, a Severna Makedonija jeste. Srbije nema ni na Revolut spisku podržanih država (arhivska kopija od 3. septembra 2026).
Za račun u stranoj banci CRS podatke Srbiji ne donosi, jer Srbija nema nijedan aktiviran odnos. Poreska uprava Srbije ipak može da ih zatraži na zahtev, po Konvenciji i ugovoru. Po članu 21 stav 4 Konvencije nijedna od tri države ne može da odbije podatak samo zato što ga drži banka, za poreske periode od 2020, a isto kažu i član 27 stav 5 ugovora sa Austrijom i, za podatke od 2026, nov član 26 ugovora sa Švajcarskom.
Obaveza u Srbiji ne zavisi od razmene. Po Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji, član 25 stav 1 tačka 8, o otvaranju ili zatvaranju računa u inostranstvu obaveštavaš Poresku upravu u roku od 15 dana. Za propust član 180 predviđa novčanu kaznu od 5.000 do 150.000 dinara za fizičko lice koje nije preduzetnik.
Prihod iz inostranstva prijavljuješ jer član 7 Zakona o porezu na dohodak građana rezidenta oporezuje i za dohodak ostvaren u drugoj državi. Kad isplatilac iz druge države ne obračuna porez, obračunavaš ga i plaćaš sam (član 100a stav 2), a prijavu podnosiš u roku od 30 dana od dana ostvarivanja prihoda (član 95 stav 6). Obrazac i redosled koraka za takav prihod opisuje vodič za forex i porez u Srbiji.
Porez plaćen u drugoj državi priznaje se kao poreski kredit, ali najviše do iznosa srpskog poreza na isti dohodak (član 12). Ako ti je dohodak u godini, onako kako ga sabira član 87, veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade, podnosiš i prijavu za godišnji porez, najkasnije do 15. maja naredne godine (članovi 87 i 92).
Uz porez postoji i devizno pitanje. Odluka NBS o držanju deviza na računu kod banke u inostranstvu nabraja ko sme da drži devize bez odobrenja i kada je potrebno odobrenje NBS. Da li se ista odluka odnosi i na platne institucije, pitaj NBS pre otvaranja računa.
Poreski si rezident druge države, a račun ti je u srpskoj banci#
Podaci o računu u srpskoj banci ne idu nijednoj državi po CRS-u, jer Srbija nema nijedan aktiviran odnos. To važi i za dijasporu sa računom u Srbiji i za strance sa računom u srpskoj banci, pa poreska uprava u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj taj račun ne dobija automatski. Uprava tvoje države može da ga zatraži na zahtev, po Konvenciji i ugovoru sa Srbijom.
Tvoja prijava u državi rezidentnosti ne zavisi od CRS-a. Nemačka traži prijavu prihoda, a ne spisak računa, pa kamata sa srpskog računa, na koju nije odbijen nemački porez, ide u prilog za kapitalne prihode (Anlage KAP) po §32d stav 3 nemačkog zakona o porezu na dohodak. Austrija rezidentu oporezuje sve domaće i strane prihode, a u Švajcarskoj uz prijavu predaješ spisak svih hartija, potraživanja i dugova (Wertschriftenverzeichnis), sa stanjem na kraju godine.
Ako si američka osoba, podaci o tvom računu u srpskoj banci idu u SAD po FATCA sporazumu, preko Uprave za sprečavanje pranja novca. Za sve ostale rezidente drugih država FATCA tu ništa ne menja.
Šta to ne znači#
Zabluda: Srbija nije u CRS-u, pa račun ne moram da prijavim#
Obaveza prijave dolazi iz zakona i važi i kad razmene nema. Rezident Srbije obaveštava Poresku upravu o računu u inostranstvu u roku od 15 dana i prijavljuje prihod sa njega, a rezident Nemačke, Austrije ili Švajcarske prijavljuje prihod sa srpskog računa u svojoj državi.
Zabluda: po FATCA sporazumu Srbija dobija podatke iz SAD#
Sporazum sa Srbijom je po tekstu jednosmeran. Član 2 obavezuje Srbiju da šalje podatke o računima američkih osoba, a obaveze SAD da Srbiji šalju podatke o računima srpskih rezidenata nema, i reč „reciprocal" se u sporazumu ne javlja.
Zabluda: strana poreska uprava vidi svaku moju uplatu#
CRS izveštaj stiže jednom godišnje, do devet meseci posle kraja godine, sa stanjem računa na kraju godine i godišnjim bruto prihodima. Pojedinačne uplate i mesečni promet nisu u njemu, pa ih uprava može dobiti samo drugim putem, na primer zahtevom ili kontrolom.
Zabluda: Srbija ulazi u CRS za par godina#
OECD dokumenti ne daju taj datum. Srbija nije potpisala CRS MCAA, a u pregledu OECD-a od 30. septembra 2026. nema godinu prve razmene. Prijavu zato planiraš po pravilima koja važe danas, a status proveravaš u istim OECD dokumentima pre svake godišnje prijave.
Šta proveravaš za svoj slučaj#
Prvo utvrdi gde si poreski rezident, posebno po zakonu Srbije i posebno po zakonu države u kojoj živiš, jer ih određuju različita pravila. Ako ispadneš rezident obe, redosled iz člana 4 ugovora odlučuje, pa to pitanje nosi poreskom savetniku zajedno sa činjenicama o stanu i o ličnim i poslovnim vezama u obe države.
Zatim za svaki račun proveri koje pravno lice ga vodi i šta si upisao u samoprijavu poreske rezidentnosti. Wise traži sve države u kojima plaćaš porez, pa samoprijava sa jednom državom nije potpuna kad si rezident dve.
Ako si rezident Srbije, proveri da li si Poreskoj upravi u roku od 15 dana javio otvaranje računa u inostranstvu i da li si prihod sa njega prijavio u roku. Ako si rezident Nemačke, Austrije ili Švajcarske, prihod sa srpskog računa prijavljuješ tamo, iako ga CRS ne prijavljuje. Za prvi razgovor sa savetnikom u nekoj od te tri države pomažu pitanja za prvi sastanak sa poreskim savetnikom (Steuerberater).
Na kraju, čuvaj izvode sa stanjem na kraju godine i potvrde o prihodima. To su isti podaci koje CRS šalje kad razmena postoji, a iz njih popunjavaš i svoju prijavu. Ako na račun stižu isplate prop firme, poreski deo za Austriju opisuje vodič o FTMO porezu u Austriji, a za Švajcarsku tekst o Kreisschreiben 36.
Često postavljana pitanja#
Da li Wise i Revolut šalju moje podatke Srbiji?#
Ne po CRS-u, jer Srbija nema nijedan aktiviran odnos razmene ni sa Belgijom, gde je Wise Europe SA, ni sa Litvanijom, gde je Revolut Bank UAB. Ko živi u Srbiji, po zvaničnim spiskovima ne može ni da drži novac na Wise računu ni da otvori Revolut račun. Wise račun rezidenta Nemačke ili Austrije prijavljuje se njegovoj državi, preko Belgije.
Kako Poreska uprava Srbije može da dobije podatke o mom računu u inostranstvu?#
Može da ih zatraži na zahtev. Konvencija MAC je za Srbiju na snazi od 1. decembra 2019, a sa Nemačkom i Austrijom razmenu uređuje i član 27 ugovora, sa Švajcarskom član 26. Nezavisno od toga, rezident Srbije sam obaveštava Poresku upravu o otvaranju računa u inostranstvu u roku od 15 dana.
Da li srpske banke šalju podatke o mom računu Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj?#
Ne po CRS-u, jer Srbija nema nijedan aktiviran odnos i nema je na nemačkoj, austrijskoj ni švajcarskoj listi. Uprava tvoje države može da zatraži podatke na zahtev. Ako si američka osoba, podaci o računu idu u SAD po FATCA sporazumu, preko Uprave za sprečavanje pranja novca.
Šta ako prihod iz inostranstva za ranije godine nisam prijavio?#
Na porez plaćen posle roka ide kamata u visini referentne stope NBS uvećane za 10 procentnih poena (član 75 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji). Za nepodnetu prijavu član 180 predviđa novčanu kaznu od 5.000 do 150.000 dinara. Član 40 dozvoljava izmenjenu prijavu pre poreske kontrole, ali govori o ispravci već podnete prijave, pa za godine bez ikakve prijave obračun i redosled koraka proveri sa poreskim savetnikom pre nego što se javiš Poreskoj upravi.
Da li je situacija ista za Crnu Goru, BiH i Severnu Makedoniju?#
BiH i Severna Makedonija su u istoj OECD grupi kao Srbija, bez obaveze i bez godine prve razmene. Crna Gora je potpisala CRS MCAA 3. marta 2022. i obavezala se na razmenu do 2023, ali po OECD pregledu razmenu još nije počela i u tabeli aktiviranih odnosa nema nijedan red. Albanija razmenjuje od 2020.
Povezani članci#
- Trejding iz dijaspore: porezi DE, AT, CH
- FTMO isplata iz Nemačke: Wise, Revolut ili banka
- FTMO porez u Austriji
- Kreisschreiben 36 i prop trejding u Švajcarskoj
- Steuerberater za prop trading dijasporu
- Forex u Srbiji: devizni propisi, porez i rok prijave
- Porez na kapitalnu dobit u Srbiji i regionu: osnovica i rokovi
Pre odluke pogledaj šta pišu drugi: 48 objava rezultata članova i njihove poruke iz Kluba, sa imenom i datumom. Rezultati i poruke članova
Upozorenje o riziku: Trgovanje na finansijskim tržištima nosi visok rizik. Ovaj sadržaj je edukativan, nije investicioni savet. Pun disclaimer.
Iskustva pojedinaca, ne garancija budućih rezultata. Trejding nosi rizik gubitka kapitala.
Izvori
- OECD: Status of commitments for the automatic exchange of financial account information (30.09.2026)
- OECD: CRS MCAA signatories (stanje 13.03.2025)
- OECD: Activated exchange relationships for CRS information (1.10.2026)
- OECD: Jurisdictions participating in the Convention on Mutual Administrative Assistance in Tax Matters (stanje 1.9.2026)
- OECD Global Forum: Peer Review Serbia 2023 (Second Round)
- Direktiva Saveta 2014/107/EU (automatska razmena podataka o finansijskim računima)
- BMF: lista država za razmenu po FKAustG, razmena 30.09.2026
- FKAustG §5 (Nemačka)
- RIS: austrijski spisak država učesnica po GMSG, BGBl. II Nr. 64/2026
- SIF: AEOI partner Švajcarske
- U.S. Treasury: FATCA sporazum sa Srbijom (Model 1, 10.04.2019)
- U.S. Treasury: Foreign Account Tax Compliance Act, spisak sporazuma
- Uprava za sprečavanje pranja novca: FATCA
- Ministarstvo finansija: Ugovor sa SR Nemačkom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (1987)
- Ministarstvo finansija: parafiran nov ugovor sa Nemačkom (27.06.2025)
- Ministarstvo finansija: Ugovor sa Austrijom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (2010)
- Ministarstvo finansija: Ugovor sa Švajcarskom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (2005)
- SIF: stupanje na snagu protokola uz ugovor sa Srbijom (18.07.2025)
- Wise: Confirming your tax details (CRS)
- Wise: Where do I need to live to hold money with Wise
- Wise: How is Wise regulated in each country and region
- Wise: How is EUR in my main account managed by Wise
- Wise: What are the Wise group entities
- Revolut: podržane zemlje (arhivska kopija 03.09.2026)
- Poreska uprava: Zakon o porezu na dohodak građana, u primeni od 1. januara 2026.
- Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (prečišćen tekst, Paragraf)
- Odluka NBS o držanju deviza na računu kod banke u inostranstvu (prečišćen tekst, Paragraf)
- ELSTER: uputstvo za prijavu poreza na dohodak 2025 (Anlage KAP)
- EStG §1 (Nemačka)
- EStG §32d (Nemačka)
- EStG 1988 §1 (Austrija)
- DBG čl. 125 (Švajcarska, savezni porez na dohodak)



