Šta je deflacija? Radi boljeg poznavanja celokupnog stanja na berzi, veoma je bitno da se nauče osnovni ekonomski koncepti i terminologije. Trgovanje na berzi nije jednostavno i vrlo je važno naoružati se sa što više informacija. Deflaciju karakteriše pad cena i jačanje kupovne moći, što je suprotno od inflacije. Postoji mnogo razloga za pojavu deflacije, kao i posledica iste. Najbitnije je da znamo da je deflacija suprotno od inflacije. Novac dobija na vrednosti, a produkti gube na vrednosti.
Vidimo da deflacija kao pojam igra veoma bitnu ulogu u ekonomiji. Iako nije previše česta, veoma je opasna za ekonomski balans. Kao i inflacija, deflacija se može kontrolisati i, pre svega, mogu se preuzeti koraci u smanjenju njene oštrine i uticaja kada se desi. Vredno je i napomenuti da deflacija može da dovede ekonomiju do katastrofalnih faza kao što je velika ekonomska kriza ili neka vrsta recesije. U ovom članku ćemo razmatrati pojam deflacije, glavne faktore koji dovode do deflacije, koje su posledice deflacije, zašto je deflacija gora od inflacije i kako je izmeriti i kontrolisati.
Zašto se dešava deflacija?
Dva najveća razloga su smanjenje potražnje i povećanje ponude.
- Dešava se smanjenje cena osnovnih stvari kao što su hrana, piće, struja, stan, transport, zdravstvo, itd.
- Jača kupovna moć; novac dobija na vrednosti
- Može da uđe u začaran krug gde novac manje cirkuliše a da pri tome cene opadaju.
Koji su glavni faktori koji dovode do deflacije?
Kao odgvor na pitanje šta je deflacija, možemo da se setimo osnova ekonomije. Radi se o disbalansu osnovnog ekonomskog koncepta: Smanjenje potražnje i povećanje ponude. Postoji mnogo razloga zašto bi došlo do smanjenje potražnje i povećanje ponude.
- Ekonomska nesigurnost. Generalno, ako se dešavalo u prošlosti neki ogromni porast cena, nesigurnost posla, globalna epidemija i slično, ljudi će biti oprezniji sa novcem i pokušaće da ga čuvaju gde god mogu.
- Povećanje ponuda kompanija – kompanije mogu nekad da povećaju ponudu zbog smanjenja troškova proivodnje. Ako neka kompanija odluči da smanji trošak proizvodnje, moze da se desi da napravi previše tih proizvoda za istu cenu. Ovo na papiru nije loše, ali može da dovede do prevelike proizvodnje i premalih dobitaka. Usled ovoga, ljudi mogu da dobiju otkaze ili smanjenja plate i time da se smanji cirkulacija novca.
- Kamatna stopa – Može da se desi da su uslovi u bankama previše loši. Kupovna moć će se neizbežno smanjiti kao posledica. Ljudi jednostavno neće da dižu kredit sa lošim uslovima. Ovim se postiže upravo smanjenje potražnje, jer kupovna moć opada zbog čuvanja novca i ustručanosti prilikom trošenja istog. Ovo može dodatno da šteti jer će onda kompanije bankrotirati ili se smanjiti usled manjeg profita.
Posledice deflacije
Iako kupovna moć raste i u teoriji to zvuči dobro, dugoročne posledice deflacije su veoma opasne. Možda na početku potrošač dobije neki benifit usled smanjenja cena, ali ovo nije dobro za ekonomiju ucelo. Posle određenog perioda, kompanije počinju da otpuštaju radnike jer je ponuda previše velika, a potražnja mala. Generalno, deflacija je loš znak, kao i bilo koji vid nestabilnosti u ekonomiji. Posle deflacije obično ide recesija, što znači smanjenje plata, otkazi, i veliki padovi većine investitora.
Sve ovo može da napravi začarani krug deflacije gde jedna stvar pospešuje sledeću.

Primer začaranog kruga deflacije
Jedan od najboljih načina da se odgovori na pitanje šta je deflacija je da se da primer. Želiš da kupiš kompjuter. Vidiš da je cena 1500$, a prošle nedelje je bila 1800$. Logičan potez je da sačekaš još koju nedelju da se smanji cena. Zbog tebe i ostalih ljudi što čekaju, cene opadaju kao posledica toga. Zauzvrat ti vidiš da cene opadaju i čekaš još više. Ovo prouzrokuje firmu kompjutera da otpusti radnike i smanji plate. Posle toga, radnici koji su otpušteni ili su dobili smanjenje plate još su više ustručani prilikom kupovine. Sve to može da uđe u začaran krug iz kog je trnovito izaći. Takođe, ovaj tok može da dovede ekonomiju do stanja recesije, pa čak i depresije ako se određene mere ne preuzmu.
Deflacija i inflacija – šta je gore?

Iako je na prvu loptu lako zaključiti da je inflacija gora od deflacije, to nije istina na duže staze. Povećanje kupovne moći je dobro na papiru, ali ima niz posledica koje će celokupno stanje na tržištu dovesti do jako loše situacije. Nekada je mala inflacija je normalna i nema neku posebnu štetu, ali čim vidimo deflaciju, to mogu biti znaci alarmantnog stanja koje sledi. Generalno, deflacija je više povezana sa recesijom i depresijom u ekonomiji nego što je inflacija. Pored toga, zaštita od deflacije je dosta komplikovanija nego zaštita od inflacije.
Kontrolisanje deflacije
Vlada može na par načina da zaštiti državu od deflacije. Generalno svaki vid povećanja potrošačkih nagona je dobrodošao. Jedan od sigurnih načina za povećanje cirkulacije u ekonomiji jeste da banke daju bolje uslove za kredite. Ako se izvede kako treba, ljudi će dizati više kredita i kupovati više stvari. Time će se povećati vrednost ponude i smanjiti vrednost potražnje, što i želimo.
Kako izmeriti deflaciju
Par indikatora kao CPI (Consumer Price Index – referentni indeks cena) – prati kupovinu stvari koje se najčešće kupuju. Kada cene proizvoda opadaju, deflacije raste. Naravno, kada se desi obratno, to signalizira inflaciju.

Na grafikonu se vidi stanje referentnog indeksa cena. Ovako je izgledala prosečna potrošačka korpa stanovnika Srbije u novembru 2022. Vidi se koliko procenata ide na šta i to je veoma bitno za određivanje referentnog indeksa cena. Deflacija se određuje posmatranjem kretnje cena ovih skupina u odnosu na potrošačku korpu. Dakle, meri se koliko je šta pojeftinilo u odnosu na predhodni mesec i koliki je udeo u celokupnom indeksu potrošačkih cena.
Koje korake možete da preuzmete ako se desi deflacija?

Pojava deflacije nije česta, ali kada se desi, možete da određenim koracima ublažite udarac. Jedan od najbitnih koraka jeste da platite sve kredite i dugovanja koja imate, ako se u mogućnosti. Ako znamo da se kamatne stope povećavaju za vreme deflacije, možemo lako zaključiti da je pametno da odmah pri prvim zakovima deflacije krenete sa isplaćivanjem vaših dugova.
Pored ovoga, savetujemo da, kao i svaki vid ekonomske nestabilnosti, ostavite sa strane što više resursa. Usled velikih disbalansa, dolazi do gubitka poslova i bankrota mnogih kompanija. Ovo utiče na širu sliku i vaš novac sa strane može da vam pomogne u teškim ekonomskim vremenima.
Usled nestabilnosti kompanija i poslova, takođe predlažemo da nađete neki “side hustle”, jer ćete obezbediti još jedan vid prihoda koji će biti dosta bitan za vreme ovih turbulentnih vremena. Ako slučajno nešto iskrsne sa glavnim vidom prihoda, lepo je imati “safety net” na koji možete da se oslonite. Na kraju, bitno je ostati pozitivan i proaktivan za vreme teških vremenskih perioda. Uz malo sreće i truda, moguće je i neosetiti neke ekonomske nestabilnosti.
Primer deflacije – Velika ekonomska kriza
Velika ekonomska kriza, jedan od najupečatljivijih događaja istorije 20-og veka, je zabeležen deflacijom i globalnim ekonomskim krahom. Desio se između 1928. i 1939. godine i eksperti kažu da je najgori i najoštriji krah koji se desio u zapadnom svetu. Pre Velike ekonomske krize, bio je period deflacije koja je nagoveštala katastrofalan događaj. Iako to nije bio jedini faktor, definitivno je bio jedan od najuticajnijih.
Posle 4, godine, 13 miliona ljudi je bilo nezaposleno. Nezaposlenost je bila neverovatnih 25%, gde je četvrtina Amerikanaca bila na hlebu, molila za hranu ili prodavala jabuke na ulicama. Ovo sve govori šta može jedan globalnih ekonomskih krah da uradi običnom čoveku koji je zaposlen i radi pošteno.
Šta je najbitnije izvući iz odgovora na šta je deflacija
Deflacija je, kao što smo rekli, u direktnoj suprotnosti sa inflacijom. Novac dobija na vrednosti i stvara se začarani krug u kome retko ko pobeđuje. Treba napomenuti da potrošači nemaju razloga da slave deflaciju samo zato što je neka stvar malo pojeftinila, već da budu u alarmantnom stanju i da preuzmu korake koje će obezbediti sigurniju budućnost.