Svedoci smo velikih promena kada je u pitanju svetska ekonomija ove godine. Siguran sam da ste svi osetili rast cena i pad sopstvene kupovne moći tokom predhodnih meseci. Takođe, sigurno ste se zapitali zašto se ovo događa i, još bitnije, kada će prestati. Jedan od pojmova koji se često vezuju za ovakve nedaće je upravo inflacija. Svako iole ozbiljno trgovanje na berzi podrazumeva da znate osnovu terminologiju a inflacija je jedan od najčešće pominjanih. U ovom tekstu ću vam objasniti šta je i kako nastaje inflacija.
Šta je inflacija?
Termin inflacija nam dolazi iz latinskog jezika od reči “inflatio” što u bukvalnom prevodu znači nadimanje. Ovo “nadimanje” se odnosi na cenu usluga i dobara – inflacija predstavlja cene usluge i dobara odnosno rast opšteg nivoa cena. Nemojte zaboraviti da današnji novac je samo papir sa određenom vrednošću. Upravo ta vrednost može da opadne i kada se to dogodi onda nastupa inflacija. Prosto govoreći, kada imamo inflaciju to znači da danas možete kupiti manje stvari za 100 dinara nego što ste mogli juče. Inflacija je generalno loša pojava – iako ima slučaja kada kontrolisana inflacija utiče pozitivno na ekonomiju.
Kako se meri inflacija?
Imajte u vidu da opšti nivo cena podrazumeva sve cene, ne samo pojedinačne proizvode. Inflacijom se ne smatra kada na primer poskupi žito zbog suše. To je prosto poremećaj tržišta. Budući da je teško pratiti svaki proizvod pojedinačno, u Srbiji Republički zavod za statistiku prati kretanje cena pomoću indeksa potrošačkih cena. Pogledajmo grafikon ispod:
Na ovom grafikonu vidimo kakva je struktura referentnog indeksa cena. To znači da u proseku stanovnik Srbije potroši određeni procenat svog mesečnog budžeta na određenu skupinu dobara ili usluga. Inflacija se određuje posmatranjem procentualne kretnje cena ovih skupina u odnosu na potrošačku korpu. Dakle, meri se koliko je šta poskupelo u odnosu na predhodni mesec i koliki je procentualni udeo u celokupnom indeksu potrošačkih cena.
Ali kako je moguće da nam se onda često čini da na vestima čujemo da je inflacija 2% ili 5% a mi imamo utisak da je 25%? Razlog ovome je činjenica da većina nas ne troši novac ovako već neka skupina proizvoda ili usluga odnosi udeono veći deo mesečnog budžeta. Primera radi, ukoliko neko ne puši i ne pije a na mesečnom nivou poskupi ta roba, ta osoba neće oseteti inflaciju. Međutim, ukoliko neko radi kao taksi vozač a poskupi gorivo ta osoba će imati utisak da je inflacija mnogo veća od predstavljene. Ova pojava se često naziva i “lična inflacija”.
Ovako je izgledala inflacija u Srbiji u predhodne dve godine:

Zašto i kako nastaje inflacija?
Inflacija nastaje poremećajem tržišta. Taj poremećaj tržišta mogu izazvati razne stvari. Prirodne nepogode, rat, loša monetarna politike centralne banke, loše investicije, skokovi kamata, fiskalni deficit zemlje, to su samo neki od faktora koji dovode do inflacije. Kako se ne bi bavili pojedinačno svakim od faktora budući da ih ima previše da bi smo ih i popisali u ovom članku, možemo ih grupisati u tri celine: poremećaji ponude i potražnje, nestašica proizvodnih dobara i devalvacija novca.

Povećana potražnja dobara u odnosu na ponudu
Ekonomija je konstantno u balansu. Svaka nova tehnologija, svaki novi činilac na tržištu ima potencijal da taj balans uzdrma. Kada ponuda dobara u na tržištu ne može da ispuni potražnju tada dolazi do inflacije. Kompanije koje proizvode ta dobra će prvo povećati cenu a potom i pokušati da povećaju produktivnost. Ovo se može uraditi ili unajmljivanjem novih radnika ili povećanjem plata postojećih radnika – u svakom slučaju, više novca će biti u opticaju. Povećana potražnja dobara može uzrokovati pozitivnu inflaciju ali ona ne sme prelaziti optimalnih 2-2,5%. Ukoliko je ona prevelika, plate će početi da “vijaju” cene i tada centralna banka mora da reaguje.
"It's demand pull inflation instead of cost push. Therefore #inflation can't ebb as quickly as it flows when demand falls by the wayside," says Mike Wilson. "We're going into an environment now where the economic variable volatility is going to be extreme." pic.twitter.com/f2nBN9yPBc
— Squawk Box (@SquawkCNBC) November 22, 2022
Smanjena potražnja dobara u odnosu na ponudu
Potpuno suprotna stvar će se dogoditi ukoliko ukupna potražnja bude premala za ponudu koja je na tržištu. Ovo je karakteristično za ekonomije u recesiji i izuzetno ju je teško predvideti. U princip smanjena potražnja dobara može ili da dovede do inflacije ili do deflacije. Deflacija funkcioniše poput začaranog kruga:
- Zbog smanjene potražnje firme smanjuju obim posla otpuštanjem radnika ili smanjivanjem plata
- Usled otpuštanja radnika manje novca je u opticaju i ljudi gledaju da štede smanjujući potrošnju
- Budući da je sada potrošnja smanjena samim tim je i potražnja još manja
- Firme pokušavaju da nadoknade gubitke smanjivanjem cena
- Usled opšte nesigurnosti može opet da se ponovi prvi korak
Deflacija predstavlja pojavu suprotnu od inflacije ali može biti podjednako štetna za ekonomiju.
Rast cena uzrokovan nestašicom proizvodnih dobara
Nestašica proizvodnih dobara može biti uzrokovana mnoštvom faktora poput prirodne nepogode ili rata. Primera radi, svedoci smo trenutkog sukoba u Ukrajini i poremećajem na tržištu gasa i nafte. Budući da su ovi resursi neophodni u gotovo svim segmentima proizvodnje to dovodi do opšteg rasta cena proizvoda. Rast cena neminovno prati i rast plata iako on ne mora biti srazmeran (što smo takođe svedoci). Kada plate rastu samim tim rastu i porezi pa ovo dodatno destabiliše ekonomiju. Ova vrsta inflacije je obično privremena, odnosno traje dok se kriza koja je izazvala nestašicu dobara ne završi. Medjutim, psihologija tržišta je posebna tema i generalno se duboko poremećeno tržište teško vraća na prvobitnu tačku.
While most of the focus this morning is again on surging #oil prices, the cost-push #inflation shock is so much broader. This includes #food prices, including #wheat where substitution possibilities are also very limited — a clear and present danger for some developing countries. pic.twitter.com/mQbNNFMeYw
— Mohamed A. El-Erian (@elerianm) March 7, 2022
Uvezena inflacija i devalvacija novca
Kretanje deviznog kursa može značajno uticati na ekonomiju zemlje i inflaciju. Kada spoljni kurs jača prema domaćoj valuti tada imamo takozvanu uvezenu inflaciju. Slabljenje domaće valute se naziva devalvacija a jačanje revalvacija. Devalvacija ima za posledicu to da proizvodi, usluge i dobra iz inostranstva praktično postaju skuplji u odnosu na domaće. Međutim, kako je tržište povezano ovo često dovodi i do povećanja cena domaćih proizvoda. Ukoliko se firma npr. bavi proizvodnjom pametnih telefona i svoje mikročipove kupuje od Tajvana u dolarima, budući da će sada biti potrebno više domaće valute da se kupi dolar, samim tim će i mikročip biti skuplji a posledično i telefon (iako je “domaće” proizvodnje).
Trenutno smo na nivou od 4% kamata. Šta će nam doneti sledeće povećanje?
1) neće biti povećanja
2) 25 baznih poena
3) 50 baznih poena
4) 75 baznih poenaOno što je sigurno je da će inflacija pojesti kupovnu moć u celom odboru, što će usporiti privredni rast širom sveta. pic.twitter.com/wG9mArLi50
— Nikola Janjic (@nikola_janj) December 9, 2022
Očekivana inflacija
Postoji i pozitivna vrsta inflacije koja se naziva psihološka ili očekivana inflacija. Naime, ukoliko je ekonomija stabilna generalno ljudi očekuju da će im se standard života poboljšati u budućnosti. Očekivana inflacija funkcioniše po principu samoispunjavajućeg proročanstva – firme očekuju da će se standard života poboljšati pa podižu cene. Radnici očekuju da će standard porasti pa traže veće plate. Ovu inflaciju karakteriše generalno mala stopa rasta i ona generalno nije toliko primetna u životima običnih ljudi.
Zašto je bitno znati kako nastaje inflacija?
Inflacija utiče na sve ekonomske subjekte i predvideti je predstavlja izazov za mnoge stručnjake. Generalno govoreći, inflacija zavisi od ponašanja ljudi – a to je gotovo nemoguće sa sigurnošću predvideti. Ipak, uz neophodno znanje, može se napraviti edukovana pretpostavka i time ostvariti profit (ili izbeći gubitak) ukoliko se bavite nekom vrstom trejdinga. Svakako da poznavanje osnovne terminologije predstavlja alfu i omegu svake discipline pa tako i trejdinga. Ukoliko ipak ne želite da budete trejder i samo vas je zanimalo kako nastaje inflacija i to je u redu – nadam se da ste danas naučili nešto novo.